Zdrava maca - Royality SHOW

You are here: Home / O mačkama / Zdravlje mačke / Zanimljivosti / 30 umetnika inspirisanih mačkama - II deo
Thursday, 10 July 2014 02:00

30 umetnika inspirisanih mačkama - II deo

  • Print
Bukovski - jedan od velikih mačkoljubaca Bukovski - jedan od velikih mačkoljubaca


Prvobitna ideja je bila da vam predstavimo jedan tekst o umetnicima koji su istovremeno i ljubitelji mačaka. Onda se ispostavilo da njih ima previše da bismo ih u jednom tekstu pomenuli kako zaslužuju. Tada smo odlučili da tekst podelimo na dva dela, i da ukupan broj svedemo na 30. Prvi deo teksta je objavljen pre dva meseca i možete ga pročitati ovde: 30 umetnika inspirisanih mačkama I deo. Međutim, kako sada stvari stoje, ne bi bilo pošteno prema mnogim drugim umetnicima da se stanemo na broju 30, te vam već sada možemo najaviti i sledeće nastavke "serijala" o umetnicima koji vole mačke ili čak u njima traže inspiraciju :)

Džorž Plimpton (George Plimpton, 1927-2003)

Džordž Plimpton - George Plimpton

Novinar, pisac, urednik, glumac pa čak i sportista - Džorž Plimpton bio je jedan od osnivača literarnog magazina Pariska revija (The Paris Review) a naročito je poznat po svom detaljnom izveštavanju sa sportskih manifestacija, gde se čak često i takmičio i snimao utakmice. Bio je u timu na prijateljskoj utakmici Američke lige u bezbolu, trenirao predsezonu NFL ragbi lige, trenirao kao golman u predsezoni hokejaške NFL lige i sparingovao tri runde sa čuvenim Šugar Rej Robinsonom (Sugar Ray Robinson) dok je pisao za časopis Sports Illustrated.

Mačka sa gornje fotografije se zvala mister Pus (Mr. Puss). Džorždov sin se priseća "moj otac ništa nije voleo više nego da svoju zverčicu drži visoko u vazduhu i da proizvodi neobične, "bebeće" zvuke svojim karakterističnim glasom."



Herman Hese (1877-1962)

Herman Hese - Herman Hesse

Romanopisac, pesnik i slikar - najpoznatiji po opisivanju duhovnog putovanja Sidarte i polubiografskog romana "Stepski vuk". Dobio je Nobelovu nagradu za književnost 1946. U vreme kada je umro, jedva da je bio poznat van evropskog kontinenta, a tek šezdesetih godina njegova dela postaju bestseleri "preko bare", gde dostižu kultni status među pripadnicima hipi pokreta.

Ne postoje pisani podaci o mački koja se sa Heseom vidi na ovoj i nekim drugim slikama ali njihova pozitivna energija je neosporna i autentična.

“Postoji jedna magija, jedna sila, jedno spasenje, i jedna sreća - ime joj je ljubav.”  - Herman Hese




Piter Matisen (Peter Matthiessen, 1927-2014)

Piter Matisen - Peter Matthiessen

Romanopisac i ekološki aktivista Piter Matisen je možda najpoznatiji po svojoj knjizi koja je delimično špsvećena mačkama - mada ne o njihovoj kućnoj varijanti. Njegova knjiga "Snežni leopard", o putovanju zoologa Džordža Šalera (George Schaller) u srce Himalaja, u potrazi za snežnim leopardom, bićem koje se toliko retko sreće da je postalo neka vrsta mita. Istraživač Matisen na kraju i ne uspe da vidi snežnog leoparda ali kaže: “toliko toga smo videli, možda je bolje ako ima i onoga što nećemo videti.”




Hulio Kortasar (Julio Cortázar, 1914-1984)

Hulio Kortasar - Julio Cortazar

Argentinskog romanopisca i autora kratkih priča Hulia Kortazara su zvali i "gospodar kratkih priča", a poznat je i kao jedan od pokretača "Latinoameričkog buma" koji je doneo južnoameričku književnost daleko široj publici u Evropi i S.A.D.. Ovaj kulturni pokret obuhvata i Gabriela Garsiju Markesa, Karlosa Fuentesa, Horgea Luisa Borhesa i Pabla Nerudu. Kortazar je poznat i po svojoj upotrebi unutrašnjeg monologa i toka svesti, a interesovao se i za nadrealizam u umetnosti, i muzičke improvizacije u džezu. Njegov najpoznatiji roman je "Školice" (Hopscotch).

Kortasar je imao mačku koja se zvala Theodor W. Adorno i o kojoj je puno pisao u knjizi "Put oko dana za osadeset svetova" (Around the day in eighty worlds).

“Ponekada sam čeznuo za nekim ko se, poput mene, nije potpuno prilagodio svojim godinama, a takva osoba se teško nalazi; međutim ubrzo sam otkrio mačke, kod kojih sam mogao da zamišljam stanje slično mom, i knjige, gde sam to stanje sretao prilično često.”
- Hulio Kortásar, Oko dana za osamdeset svetova



Silvija Plat (Sylvia Plath, 1932-1963)

SIlvija Plat je bila američka literarna umetnica koja je pisala pesme, romane i kratke priče. Patila je od depresije i obimno pisala o svojoj bolesti. Njeni radovi su bili ispovedački i sirovi. Udala se za kolegu pesnika Teda Hjuza (Ted Hughes) 1956. godine. Nakon burnog i neuspešnog braka, u svojoj tridesetoj godini, Silvija je izvršila samoubistvo.

Iako njen odnos sa mačkama nije konkretno opisan, njeni nedavno objavljeni crteži (2011.) prikazuju i jednu gracioznu figuru "radoznale francuske mačke".

Silvija Plat - Sylvia Plath




Visten Hju Ouden (W.H. Auden, 1907-1973)

Visten Hju Ouden - W.H. Auden

Pesnik Visten Ouden, rođen je u Engleskoj, ali je kasnije postao američki državljanin. Mnogi ga smatraju jednim od najvećih pesnika dvadesetog veka. Ouden je objavio više od 400 pesama, dugih dela pozije, balada, limerika, haikua itd. Počeo je piše prve pesme sa 13 godina. Dela T.S. Eliota je otkrio sa 18 i već tada napisao pesme koje će biti objavljene kada je napunio 20. godina.

“Mačke mogu biti veoma zabavne, i poseduju najneobičnije načine da pokažu kako im je drago što vas vide. Rudimejs bi tako uvek piškio u naše cipele.”
-W. H. Auden

Evo još jedne pesme u originalnom obliku:

“Pangur, white Pangur,
How happy we are
Alone together, Scholar and cat.
Each has his own work to do daily;
For you it is hunting, for me, study.
Your shining eye watches the wall;
My feeble eye is fixed on a book.
You rejoice when your claws entrap a mouse;
I rejoice when my mind fathoms a problem.
Pleased with his own art
Neither hinders the other;
Thus we live ever
Without tedium and envy.
Pangur, white Pangur,
How happy we are,
Alone together, Scholar and cat.”

- Kaluđer i njegova mačka (The Monk and His Cat), stari irski teksta napisan u 8. ili 9. veku u adaptaciji Vistena Oudena




Džojs Kerol Outs (Joyce Carol Oates, 1938)

Džojs Kerol Outs - Joyce Carol Oates

Džojs Kerol Outs je američka književnica koja je objavila preko 50 romana. Ona takođe piše poeziju, dokumentarnu literaturu i kratke priče. Njeni romani "Crna voda", "Za šta sam živela", i "Plavuša" (Black Water, What I Lived For, Blonde - fiktivna biografija Merilin Monro) su svi bili nominovani za Pulicerovu nagradu i doneli su joj Nacionalnu književnu nagradu 1970. godine u kategoriji fikcije. Profesorka je na Prinston unizerzitetu u Sjedinjenim Državama.

“Pišem puno jer mi mačka sedi u krilu. Ona prede i meni se ne ustaje. Umiruje me mnogo bolje od mog muža.”
- Joyce Carol Oates




Doris Lesing (1919-2013)

Doris Lesing

Autorka romana i kratkih priča, pesama, pozorišnih scenarija i biografija, Doris Mej Lesing je rođena u Iranu (tadašnjoj Persiji). Roditelji su joj bili engleskog porekla, a odrasla je u Južnoj Rodeziji (Afrika). Samostalno se školovala  od 14. godine i radila kao medicinska sestra već sa 15 godina. Počela je da piše nakon što se zainteresovala za politiku i sociologiju. Kasnije je prihvatila Sufi religiju i napisala serijal naučno-fantastičnih romana pod imenom “Kanopus u Argu”.

Lesing je postala fascinirana mačkama u mladosti, kada je sretala poludivlje mačke na afričkoj farmi gde je odrasla. Kao odrasla osoba imala je puno mačaka, a o izuzetno prefinjenom El manjifiku, (El Magnifico, u prevodu Predivni, Fantastični), je napisala i kraći memoar "Stari dani El Manjifika" (The Old Age of El Magnifico). Kada bi je u intervjuu pitali o njenim pokušajima da komunicira sa mačkama, rekla bi "Mačka sa kojom sam najbolje komunicirala je bio El Manjifiko. Bio je tako pametna mačka. Imali smo periode kada smo oboje pokušavali da budemo na istom nivou. On je znao da smo pokušavali. Mada, kad se podvuče crta, komunikacija ipak jeste bila prilično ograničena.”

“Kakav je mačka luksuz, iznenađujući i šokantni trenuci u danu, osećaj zveri, meka glatkoća pod vašim dlanom, toplina kada se probudite u hladnoj noći, otmenost i šarm čak i u najobičnijoj svakodnevici. Mačka hoda kroz vašu sobu, i u tom usamljenom uhodi možete videti leoparda ili čak pantera, ili pak on okrene svoju glavu kako bi vas primetio a žuti sjaj tih očiju vam govori kakvog egzotičnog posetioca imate u ovom kućnom prijatelju, mačoru koja prede dok ga mazite, ili češkate po bradi ili glavi.”
- Doris Lesing, Stari dani El Manjifika




Filip K. Dik (Philip K. Dick, 1928-1982)

Filip K. Dik - Philip K. Dick

Majstor naučne fantastike Filip K. Dik je pisao romane, kratke priče i eseje koji su istraživali transcendentalna iskustva, metafiziku, teologiju, sociologiju i politiku. Iako nije bio naročito finansijski uspešan za svog života, deset njegovih dela su ekranizovana u mnogo uspešnih filmova, uključujući Blade Runner, Total Recall, A Scanner Darkly, i Minority Report.

Danas se ne zna puno o njegovoj mački, ali njeno ime je bilo Magnificat!




Patriša Hajsmit (Patricia Highsmith, 1921-1995)

Patriša Hajsmit - Patricia Highsmith

Patriša Hajsmit, 1921-1995, je pisala veoma cenjene psihološke trilere, među njima i "Stranci u vozu" (Strangers On A Train) koji je 1951. godine uspešno adaptirao Alfred Hičkok, kao i "Talentovani gosn. Ripli" (The Talented Mr. Ripley). Protagonista/serijski ubica u potonjem, Tom Ripley, se pojavljuje u još ćetiri njena romana, koji se zajedno zovu "Riplijada".

Patriša je bila ljubitelj životinja i čuvala je nekoliko mačaka. Urich Weber, koji upravlja njenom zaostavštinom kaže da se ona osećala veoma srećnom kada je bila okružena mačkama. Prema njegovim rečima, mačke su joj pružale bliskost koju na duže staze nije mogla da podnese sa ljudima. Mačke su joj bile potrebne za održavanje psihološke ravnoteže.

“Sve ljudsko meni je strano.”
- Patriša Hajsmit




Semjuel Džonson (Samuel Johnson, 1709-1784)

Spomenik Hodžu, mački Semjuela Džonsona
Skulptura u čast Džonsonove omiljene mačke koja se zvala Hodž

Posvećeni anglikanac po veroispovesti, engleski književnik Semjuel Džonson pisao je poeziju, eseje, kritike i objavio Veliki rečnik engleskog jezika 1755. godine, opisivan kao "jedno od najvećih pojedinačnih ostvarenja u obrazovanju". Džonson je takođe bio veoma poznat po svojoj kritičkoj filozofiji i uverenju da se najbolja poezija oslanja na savremeni jezik (suprotno od namerne upotrebe arhaizama i starinskih figura).  Bio je centralna figura verovatno najpoznatije biografije svih vremena, iz pera Džejmsa Bozvela: "Život Semjuela Džonsona" (James Boswell’s Life of Samuel Johnson), jednog od dela koje opisuju Džonsonove čudne tikove i pokrete toliko detaljno da je posthumno dijagnoziran sa Turetovima sindromom.

U Bozvelovoj biografiji Džonsona, on opisuje odnos velikog mislioca i njegove mačke Hodža. “Niti bi bilo pravedno, u ovoj glavi, ne pomenuti ljubav koju je iskazivao prema životinjama koje bi uzeo pod svoju zaštitu. Nikada neću zaboraviti silna ugađanja koja je pružao Hodžu, svom mačoru, kome je lično odlazio i kupovao ostrige, kako posluga kojoj bi se tako nešto tražilo ne bi zamrzela jadnička. Ja sam, nažalost, od onih koji imaju antipatije prema mačkama, u tolikoj meri da mi je neprijatno da sam u sobi sa mačkom, i sam sam često patio zbog prisustva samog Hodža. Sećam se kako se jednog dana pentrao i valjao na grudima dr. Džonsona sa vidljivim uživanjem, dok se moj prijatelj smešio i zvižduckao, mazeći ga po leđima i vukući ga za rep; a kada sam naglas primetio kako je mačka lepa, rekao je `O, da, prijatelju, mada sam imao mačaka koje sam voleo više voleo od ove; i odmah zatim dodao, kao da je pomislio da to možda nije fer prema Hodžu `ali on je baš dobra mačka, stvarno dobra`.





Horge Luis Borhes (Jorge Luis Borges, 1899-1986)

Horge Luis Borhes - Jorge Luis Borges

Borhes je rođen u Buenos Airesu u Argentini i pisao je kratke priče, eseje i pesme, među kojima su mnoga nagrađivana dela. Jedno od najpoznatijih je zbirka "Alef", zapravo kompilacija povezanih kratkih priča fikcije kojima su zajedničke teme snova, lavirinata, životinja, ogledala i Boga. Poznat je i kao "magični realista", i zapravo je prvi autor koji je označen tim izrazom, od strane kritičara Angela Floresa. Pisac J.M. Coetzee je za Borhesa rekao da "on, više od bilo koga, obnavlja jezik fikcije i na taj način otvara put izuzetne generacije špansko-američkih romanopisaca."

"Ogledala nisu tiša, tako meka
Ni zora nije kada se prikrada;
Kao panter spokojno se vladaš,
Što nam je dano gledati izdaleka.
Neobjašnjivi zahtev božji hoće
Da tražimo te i slijedit ga valja;
Od Ganga i od zapada dalja
Tvoja je tajna ohole samoće.
Povijaju se rado tvoja leđa
Pod milovanjem mojih ruku lijenih;
Od onih dana već zaboravljenih
Oprezna ljubav ruke te ne vrijeđa.
U vremenu si drugom. Tvoj svet ima
Zaokružen opseg, ko u snima."

- Horge Luis Borhes, Jednoj mački





Žak Derida (Jacques Derrida, 1930-2004)

Žak Derida - Jacques  Derrida

Proslavljeni francuski filozof posmodernista, Žak Derida je razvio vrstu analize poznatu kao "dekonstrukcija", koja uključuje tvrdnju da je svako pisanje puno konfuzije zbog prirodnih kontradikcija samog jezika. Dekonstrukcija zahteva razmišljanje o svakoj stvari na dva načina, analiziranje i razgradnju konceptualnih suprotnosti u jeziku, umetnosti i etici. U devedesetim godinama XX veka, rad Deride je napravio zaokret ka etici. Tako u knjizi Dar smrti (The Gift of Death), Derida počinje da primenjuje principe dekonstrukcije na odlomke biblije. U jednom radu 1993. je zapisao da "dekonstrukcija, ukoliko tako nešto postoji, jeste doživljavanje nemogućeg".

Žak Derida je bio - što ne čudi svakoga ko razume sličnost razumevanja dekonstrukcionizma i mačaka - ljubitelj mačaka. Detaljno je opisivao mačji pogled u eseju (koji je prvobitno imao oblik desetosatnog predavanja!) pod imenom Životinja koja dakle postojim (Nastavak sledi) - The Animal That Therefore I Am (More to Follow).

Esej se fokusira na trenutak kada "prava mačka, zaista, verujte, mala mačka" uhvati filozofa u kupatilu dok izlazi ispod tuša i "bulji" u njega, što izaziva Deridu da u pitanje stavi logiku i etiku uspostavljanja ili pretpostavljanja granice koja deli čoveka od životinje. Napisao je na kraju tog predavanja "Isto pitanje se tada pretvara u: da li ja treba da se pokažem, ali u tom procesu vidim sebe golog (to je moj odraz u ogledalu) dok u mene gleda ovo živo biće, ova mačka koja takođe sebe može videti u ogledalu? Postoji li narcizam kod životinja? I može li ova mačka, duboko u njenim očima biti moje primarno ogledalo?"



Čarls Bukovski (Charles Bukowski, 1920-1994)

Čarls Bukovski  - Charles Bukowski

Rođen u Nemačkoj, amerikanac Čarls Bukovski je bio pesnik, romanopisac i autor kratkih priča koji je bio pod uticajem običnih života niže klase u Americi: alkohola, lakih žena i teškog fizičkog posla. 1986. godine, Bukovskog u časopisu Tajm (Time) opisuju kao "laureata američke bede". Napisao je hiljade radova, objavio preko 60 knjiga, od kojih su mnoge radnjom smeštene u njegovom gradu Los Anđelesu. Njegove najpoznatije knjige uključuju više zbirki poezije, kao i romane "Faktotum", "Bludni sin" (u originalu Ham on rye) i "Žene".

Bukovski je jako voleo mačke, a zabeležene su njegove reči: "Dobro je imati puno mačaka oko sebe. Ako se loše osećate, samo pogledajte mačke i biće vam bolje, jer one znaju da je sve baš tako kako je. Nema razloga za nerviranjem. One jednostavno znaju. One su spasitelji. Što više mačaka imate, duže ćete živeti. Ako imate sto mačaka, živećete deset puta duže nego ako ih imate deset. Jednog dana to će biti otkriveno, i ljudi će imati po hiljadu mačaka i živeti zauvek. To je stvarno komično."

“Znam, znam
one su ograničene, imaju druge
potrebe i
brige.

ali gledam i učim od njih.
Volim što malo znaju
a što je tako
puno.

one se žale ali nikad ne
brinu,
one hodaju sa začuđujućim ponosom.
one spavaju sa direktnom jednostavnošću koju
ljudi jednostavno ne mogu
razumeti.

njihove oči su
lepše od naših očiju.
i one mogu spavati 20 sati
dnevno
bez
oklevanja ili
griže savesti.

kada se osećam
loše
sve što treba da uradim je da
gledam svoje mačke
i moja
hrabrost
se vrati.

Proučavam ta
stvorenja.

ona su moji
učitelji.”

- Čarls Bukovski, Moje mačke
(u nedostatku drugog prevoda na naš jezik, loše preveo Goran Ćatić)



Mark Tven (Mark Twain, 1835-1910)

Mark Tven - Mark Twain

Semjuel Klemens (Samuel Clemens), poznatiji pod umetničkim imenom Mark Tven, je jedan od najpoznatijih američkih autora i humorista u istoriji. Među njegovim delima je svakako najpoznatija knjiga "Avanture Toma Sojera i Haklberi Fina". Tven je takođe napisao brojne kratke priče i eseje, a Vilijam Folkner (William Faulkner) ga je opisao kao "rodonačelnika američke literature”, što je kvalifikacija koju retko ko osporava i danas.

Mark Tven je takođe bio omađijan mačkama. Postoji beleška iz 1898. koja opisuje njegov odnos sa mačkama: "Tven bi pozvao mačke da se popnu na stolicu, i one bi sve skočile na nju. Onda bi im rekao da spavaju i odjednom bi cela grupa čvrsto spavala. One bi tako ostale sve dok im on ne kaže `Buđenje` i za tren bi se njihove uši uspravile i oči širom otvorile."

Njegovi citati su danas među najčešće korišćenim među ljubiteljima mačaka po internetu.

“Kada neko voli mačke, drug sam mu i prijatelj, bez dodatnog upoznavanja.”  - Mark Twain

“Ja jednostavno ne mogu da odolim mački, naročito onoj koja prede. One su najčistija, najprepredenija i najpametnija stvorenja koja znam, sem devojke koju volite, naravno.” - Mark Twain





Koje je vaše omiljeno umetničko delo od autora koji su bili ljubitelji mačaka?

Prijatelji ZDRAVE MACE

Prijavite se na Zdrava maca info

Error : Please select some lists in your AcyMailing module configuration for the field "Automatically subscribe to" and make sure the selected lists are enabled

Unesite svoj e-mail u polje ispod i mi ćemo vas redovno obaveštavati o svim novostima sa Zdrave mace! :)

Kontakt info

  • +381 63 273 121