Zdrava maca - Royality SHOW

You are here: Home / Zdravlje mačke / Zašto je aspirin otrovan za mačke?
Sunday, 18 January 2015 11:36

Zašto je aspirin otrovan za mačke?

  • Print

Razlog više da ljubimcima nikada ne dajete lekove koje nije prepisao veterinar.

Ono što je lek za jednu životinju može biti otrov za drugu. Kao primer ćemo uzeti Aspirin, jedan od najrasprostranjenijih lekova na svetu, lek koji redovno koristimo protiv raznih bolova.

Mačke su, međutim, jako osetljive na aspirin, pa i samo jedna veća tableta može biti smrtonosna. Veterinari ponekad prepisuju aspirin mačkama, ali u veoma ograničenim dozama.

Problem je u tome što organizam mačke nije u stanju da efikasno razloži aspirin. Mačkama je potrebno puno vremena da ga izbace iz organizma pa lako može doći do nakupljanja opasnih koncentracija u njihovom telu. Po svemu sudeći, ovaj problem je zajednički svim mačkama, od domaćih do onih u prirodi poput lavova i tigrova.

Naučnica Binu Šresta (Shrestha) sa Medicinskog univerziteta Tufts u Bostonu je otkrila da su mačke razvile ovu neobičnu osetljivost verovatno kao posledicu svog načina života kao specijalizovani lovci. Njihova "opsesija" mesom je možda dovela do toga da za njih aspirin ima dejstvo kao kriptonit na supermena.

Ljudska jetra razlaže aspirin korišćenjem proteina pod imenom UGT1A6, zapisanim u genu istog naziva. 1997. godine Majkl Kort (Court), koji je bio vođa istraživačkog tima u kom je Binu učestvovala, pokazao je da se ovaj protein skoro i ne proizvodi u jetri mačke. Tri godine kasnije, otkrio je zašto je to tako - mačji genom ima "oštećenu" varijantu UGT1A6. Gen je bio pun mutacija koje ga sprečavaju da stvara funkcionalan protein, nešto poput recepta u kome se preskoče određeni koraci. Tehnički govoreći, u pitanju je "pseudogen".

Ovo je poznati problem. Šresta je proučavala gene 18 vrsta mačaka, od čita i servala do tigrova i otkrila da svi oni imaju iste 4 problematične mutacije. Neke vrste su imale i više. Zajednički predak svih današnjih mačaka je sigurno bio podjednako osetljiv na aspirin (tj. slične prirodne supstance) kao i naše kućne mačke.

Problem nije ograničen na mačju vrstu. Naučnica je proverila stanje UGT1A6 kod ostalih mesoždera, i pronašla još dve vrste - smeđu hijenu i severnu slonovsku foku, koji takođe imaju "neispravne" verzije.

Smeđa hijena

Ovaj gen je bio aktivan i funkcionalan u drugim grupama mesoždera, uključujući druge vrste hijena, pse, medvede, mungose i rakune. Šta to razlikuje baš mačke, foke i smeđe hijene od ostalih mesoždera? Šresta misli da je u pitanju njihova ishrana. Sve tri vrste su "hipermesožderi", što znači da meso čini preko 70% njihove hrane. U poređenju sa tim, medvedi i psi su "mezokarnivore", što znači da meso u njihovoj ishrani zauzima 50-70% odnosno da jedu značajnu količinu hrane biljnog porekla. 

Kao i mnogi drugi proteini koji neutrališu toksine, UGT1A6 se razvio kako bi životinjama pomogao da vare hiljade opasnih supstanci iz biljaka koje jedu. Za životinje koje jedu biljke, čak i neredovno, ovi geni su jako korisni. Jedinke sa oštećenim kopijama su tokom evolucije bile primorane za specijalizovanije dijete i usled toga teže preživljavale od onih kojima ovi proteini funkcionišu.

Sa druge strane, ukoliko se ishrana određenih životinje sastoji samo od mesa, njima nisu potrebne ove zaštite od biljnih supstanci. Ti geni im nisu neophodni. Jedinke sa oštećenim verzijama ovih proteina preživljavaju jednako uspešno kao i one sa funkcionalnim kopijama, tako da se "loše kopije" šire kroz populaciju. Na taj način su preci mačaka postepeno gradili mutacije koje su onesposobile njihov UGT1A6 gen. Evolucija je nemilosrdna u ovom pogledu - jer funkcioniše po principu "ili koristiš ili odbacuješ".

UGT1A6 nije jedini gen koji je doživeo ovakvu sudbinu. Mačke takođe imaju nizak nivo amilaze u svojoj pljuvački, enzima koji počinje da rastvara ugljene hidrate. Za razliku od mnogih drugih sisara, one nemaju potrebu za šećerom jer je njihova kopija Tas1r2 - gena koji je vezan za čulo ukusa - takođe pseudogen. I jedan i drugi fenomen su možda posledica tog izbegavanja biljaka u ishrani.

I to nije sve. Druge hijene, mungosi i lasice se takođe smatraju hipermesožderima, a njihove kopije UGT1A6 sasvim normalno funkcionišu. To znači da pretežno mesna ishrana možda životinje čini predodređenim prema deaktiviranju kopija UGT1A6, ali da to nije jedini faktor koji izaziva njegovu "propast". Još nešto drugo je sigurno uticalo na gubitak ovog gena kod mačaka, smeđih hijena i severnih foka, i zadržavanje tog gena kod njihovih rođaka. Ova naučnica misli da ima dobru ideju šta bi mogao da bude taj drugi faktor.

Današnje familije mačaka (u klasifikaciji) su evoluirale od zajedničkog pretka pre oko 11 miliona godina. Pre toga, postoji neobičan nedostatak fosila mačaka - tzv. "mačja rupa" koja je je trajala od pre 23 do 17 miliona godina. Postoji mogućnost da su mačke u tom periodu prošle kroz "genetsko usko grlo". Njihova populacija je bila jako mala i svaka mutacija u malobrojnim preživelim jedinkama bi se prenosila na naslednike, uključujući i disfunkcionalni UGT1A6. Verovatno nije u pitanju slučajnost da je i severna slonovska foka prošla kroz slično "usko grlo". Dalja istraživanja će nam svakako dati još preciznije objašnjenje ovog fenomena.


Kao što vidite, ono što je od životne važnosti za jednu vrstu može biti smrtonosno za drugu. Iako se neki humani lekovi daju i kućnim ljubimcima, postoji isto toliko onih koji im direktno mogu ugroziti život.

Na kraju ostaje da ponovimo, odgovorni vlasnici ne daju svojim kućnim ljubimcima lekove bez konsultacije sa veterinarom!



Izvor: Discover magazine
Reference: Shrestha, B., Reed, J., Starks, P., Kaufman, G., Goldstone, J., Roelke, M., O’Brien, S., Koepfli, K., Frank, L., & Court, M. (2011). Evolution of a Major Drug Metabolizing Enzyme Defect in the Domestic Cat and Other Felidae: Phylogenetic Timing and the Role of Hypercarnivory PLoS ONE, 6 (3) DOI: 10.1371/journal.pone.0018046

Prijatelji ZDRAVE MACE

Prijavite se na Zdrava maca info

Error : Please select some lists in your AcyMailing module configuration for the field "Automatically subscribe to" and make sure the selected lists are enabled

Unesite svoj e-mail u polje ispod i mi ćemo vas redovno obaveštavati o svim novostima sa Zdrave mace! :)

Kontakt info

  • +381 63 273 121